Hrvatski Jadran
10.02.2010., srijeda
Ribolov - do posljednje ribe!
|
Preneseno s portala MORSKO PRASE Autor: Tonći Žanko - Tona Ponedjeljak, 08 Veljača 2010 Još je jedna sezona iza nas tako da sad na miru možemo sagledati minuli period. Kulminacija vrućine dogodila se u prvoj trećini rujna. To je trebao biti uvod u jedno prekrasno bablje ljeto koje će se protegnuti barem još mjesec, dva dana. Trebao je to biti period kad more ostaje istinskim zaljubljenicima mora... trebao je to biti period obilja kojim jesen dariva na kopnu i u moru... trebao je, ali nije! Cijelo je bablje ljeto stalo u jedan dan, dan transformacije najtoplijeg u najhladnije godišnjeg doba. Bura se obrušila žešće i duže nego u svom najžešćem marčanom stađunu. Skinula je moru temperaturu kao sa tanjura juhe na propuhu. More je umjesto blagosti i plodova, uslijed konstantnih vjetrova sjevernog kvadranta, postalo negostoljubivo i škrto. Gdje su nestali oni lijepi dani, tople večeri, gdje su one magle nakon dugih toplog perioda. Nestali su skupa sa azorskom anticiklonom koja je takvo vrijeme podržavala. Već duže, nema pravila ni ponavljanja ciklusa u prirodi, kakvi su se ponavljali ne tako davno. Sad je svaka godina priča za sebe i prepušteni smo milosti i nemilosti sve hirovitije prirode. Sve to govori o jednoj drugoj stvari, a to je realnost da smo se pokakali globalno i da ćemo sada i ubuduće snositi posljedice tog bezobzirnog ponašanja. Prosječan Hrvat ne razmišlja previše o tome, niti prihvaća teret globalne odgovornosti, ali lako je dokazivo da smo se popiškili i u vlastitu teću. Nećemo ići previše u širinu, već ćemo se držati onog što nas ovdje veže- mora. Nakon bure oko zerp-a, na moru je zavladala bonaca, kao i prije toga. Ispada da je sve u najboljem redu. Sam je zerp prostituiran na tipično naš način (ne da ćaća svoga dila), bacanje predizborne ješke, puno vike, busanja u prsi, a zatim nesnosno laganog skidanja hlača. Izostala je strategija, požrtvovni rad, od političkog do znanstvenog. Jeste li čuli (osim trajno zaštićenog drozda, koji je toliko gospodarski važan, da ga 95% pučanstva uopće ne raspoznaje) da se spominje prelov bar jedne vrste u moru i njena ugroženost. A jeste li igdje pročitali da se do daljnjega obustavlja ribolov pojedinim alatom, jer je vrsta koju lovi pred istrebljenjem. Niste!? E, onda i nećete, sve dok dotične vrste ne nestane i dok ne počnu plakati oni koji su je izlovili! Do tada, ispada da je u moru sve u najboljem redu. Shvaćate li zašto nas sa ZERP-om i našim ekološkim namjerama i nisu baš shvatili ozbiljno. A kad smo kod pitanja, ajmo postaviti još koje! Da li ste primijetili koliko je ove godine opao broj liganja? Ustvari, jeste li primijetili kako se svake godine lovi otprilike dvadeset posto manje nego godinu prije? A jeste li uočili da nema gofova, jedne od najbrojnijih riba!? Kad ste ulovili šampjera, pagra ili škarpinu tunjom zadnji put? Kad ste zadnji put vidjeli ražu na peškariji!? Hoćemo dalje nabrajat? Bolje ne! Prije tri godine „znanstvenici“ su počeli na zahtjev zavoda za zaštitu prirode pisati „crvenu knjigu morskih riba“, koja koliko mi je poznato još nije ugledala svijetlo dana. Po takvim uradcima kasnije se ravnaju ministarstva pri zaštiti pojedinih organizama. Tu se odmah vidi učinkovitost birokracije, znanstvenika, institucija i revnost kojom pristupaju poslu. Ako im treba četiri godine da selektiraju ribe po kriteriju ugroženosti, pa dokle ta knjiga izađe, pa dok netko odluči poduzeti nešto u svrhu zaštite, pa pokrene proceduru koja traje... možda se nešto riješi za desetak godina! Ajme moru, ajme onima koji od mora žive i iskreno saučešće onima što za more žive! Prilike u moru toliko se dramatično mijenjaju da se već ovog trena zakasnilo s poduzimanjem mnogih mjera u svrhu očuvanja ribljeg fonda i bioraznolikosti. Za pet, deset godina, dok se pokrenu kotačići birokratčića, vrijedi ona stara „tko živ, tko mrtav!“. Ispada da cijeli taj lanac postoji samo radi sebe i svoje egzistencije, a ne radi mora. Kako uvijek ima i dobrih ljudi, možda bi netko nešto i napravio, samo može dobiti po glavi. Možda se zamjeri kakvom lobiju, jer oni su stvarni gospodari mora. Građevinski, tajkunski, naftni i tko zna još koji lobi, potiho podređuje more, otoke i otočiće svojim apetitima. Dok oni rade tiho, najbučniji je ribarski lobi. Organiziran je iz nevolje, prisiljen da se jedino tako odupre borbi sa slijepom birokracijom. Djeluje u pravcu zaštite ribara, samo s jednom ne baš malim nedostatkom. Ne djeluje u pravcu zaštite mora, osim onda kad lobiraju da se smanje prava drugima, sa svrhom da bi njima bilo više. To je strategija kratkog daha. Radi socijalnog mira, država im neprestano popušta, čineći trenutno uslugu, a dugoročno katastrofu. Ako znanost konstantno i neovisno ne prati stanje ribljeg fonda, već je on samo u raljama ribara i politike, brzo će biti progutan. I dalje ćemo biti samo svjedoci jedne devastacije, sponzorirajući je kupovinom molića veličine gavuna i škampi manjih od skakavaca. Činjenica je da je tehnika ribolova toliko uznapredovala, da se more odjednom čini jako maleno. Kažu da su vitlo i frižider upropastili more. Treba tu dodati i brodsku elektroniku kojoj ništa ne može promaknuti, a i industriju ribarske opreme koja sve to prati. Rezultat svega toga je prekomjeran lov, i nakon toga pad ulova i nestanak pojedinih vrsta. Da tragedija bude veća, ulov je postao toliko predvidiv, jer u osiromašenom moru više nema iznenađenja. Kad se desi neki specifičan ulov, onda je to vijest. Da bi se ulovilo štogod malo boljeg, svaki kočar zna da treba riskirat i ogrebati se o kakav šporak teren, uz brak, proć blizu u karti sinjanog zadiva, uletiti u kanal kad je prilika. Težak je to posao i vjerojatno bi svatko od nas da se bavi njime slično razmišljao. Ondje gdje ne ide koča, vuče migavica. A u moru se sve zbraja, samo je rezultat sve manji i tanji. Uzmimo za primjer već spomenute lignje. Nekada su bile redovita kočarska lovina, što već poodavno nije. Što god koče prilaze bliže brakovima i kanalima, što god je više mreža stajaćica u moru, što više migavica vuče, manje je mjesta za lignju. Jaja položena u uvalama, podnožju brakova, dalje u zoni kočarenja ili pričvršćena na mreže stajačice, izgubljena su. Ogromna energija rasuta uzalud. Područje života i mriješćenja sve je manje i manje. Nasuprot tome, uz sve opasnosti koje ih vrebaju u moru, broj lignjolovaca se svake godine povećava. Zna li se da su glavonšci skupina organizama koja ima kratki životni ciklus, brz rast i veliku moć reprodukcije, trebalo bi se malo zamisliti. Sjećate li se priča od prije samo petnaestak godina u kojima su akteri lovili po sto i više kilograma za noć. Neka to danas ponove! Pogledajmo situaciju s tunama. Migracija riba je stara koliko i život u moru. Još ima tunara s kojih se izviđalo kad će tune ući u Bakar, Novigradsko more i druga mjesta. Odavno nitko ne izviđa. Tu više ne dolaze! Zašto!? Pošto nema službenog objašnjenja, pokušat ću kao laik dati sliku. Usporedimo put riblje mase s kralježnicom, gdje se pojedina jata poput rebara granaju u određena područja. Ribe su ulazile gotovo svugdje gdje im je odgovaralo, zadržavale koliko im je njihov sat određivao te nastavljale dalje svojom putanjom. Kad bi se pojavile u zaljevima, dio bi se ulovio, dio bi se spasio te u slijedećem ciklusu opet vraćao nazad. Međutim, jačanjem alata i presijecanjem putanje cijelih jata, daleko od ciljanog mjesta, presijecano je jedno po jedno rebro. Nema se više tko vratiti. Nema više slika tunja u zraku po dužobalnim brakovima i uvalama. Ostala je samo kralježnica koja prolazi dalje obale, ali i ona ima spondilozu. Ipak, uslijed ribljih kolebanja i sramežljive zabrane, rezultata ima. Čini da ove godine ima više tunja u odnosu na par godina prije. Slično je i s gofom. Riba koja je u izobilju superiorno plivala duž velikog dijela obale, devastirana je lovom posebno konstruiranom mrežom plivaricom. U samo desetak godina gofomorci su im posve ušli u migratorni tok i redovito ih zaskočili u svakoj uvali gdje bi došli na mriještenje. Zapasali bi ih jednom, pa još jednom... dok god bi bilo traga od njih. Umjesto produženja vrste, otišli su u nepovrat. Presjekli su i rebra i kralježnicu. Ove godine se i oni tuže, šire ruke i sliježu ramenima- nema gofa! Čemu dalje nabrajat ludar i milione kilometara mreža isparceliziranih na morskom oranici koje gotovo da se ne vade iz mora. Prisjetimo se prijašnjeg zakona u kojem je pisalo da se mreže ne smiju držati u moru iza devet sati, a bila je određena i ura prije koje se nisu smjele bacati. A da usporedite ulov mrežama od prije tridesetak godina i danas, ispada da je onda više lovilo dvjesto metara, nego danas dva kilometra. U tome je tragedija današnjeg ribarstva. Nedostatak ribe se nadoknađiva povećanim ribarskim naporom, a rezultira još većim smanjenjem, sve do devetog kruga pakla. Duboko smo zašli u tu vražiju spiralu pohlepe, teško se okrenit i probat izvuć nazad. To je teži put, put odricanja, smanjenja, forsiranja selektivnih alata, zaštite... Pod zaštitom mislim na pravu, dosljednu zaštitu, a ne ovo sadašnje podilaženje jednima na teret drugih ili nacionalne parkove pune sinjala, u kojima neki ne smiju ništa, a neki mogu što hoće. Pa je li to žalosno da na više od 4000 kilometara obale, nema ni jednog posve zaštićenog, malog, najmanjeg područja bez ribarenja, gdje bi se organizirano plivalo i ronilo s ribama, mjesto gdje bi se moglo vidjeti kako more funkcionira bez uplitanja čovjeka. Da vidimo što nam ovo more može dat i onda usporediti s ovim što smo od njega napravili. Bojim se da mnogima ta usporedba ne bi odgovarala. Ovako se svijest čovjeka prilagođava novonastalim okolnostima i prihvaća nove realnosti. Žao mi je i onih ribara koji se stoljećima bore s morem u nevelikim brodicama, kombinirajući razne udičarske alate, loveći vršama, peškafondima i drugim alatima. Njihovo vrijeme prolazi. Teško je postalo sakupiti komercijalnu količinu ribe na takav način. Prisiljeni su ići na najdalje moguće pošte, po najgorem moru u najmanjim brodovima. To, pomalo romantično ribarstvo izumire. Zašto!? A zato što se u moru sve preklapa! Ako je netko zapasao vagon gofova na Svecu, normalno je da panule onih što love udicom ostaju prazne. Ekstremna dobit pojedinaca, rezultira propašću drugih u lancu. Međutim, svi se vode kao ribari, oni u brodiću od šest metara i biznismeni koji imaju cijelu flotu što za njih danonoćno radi. A pojedinac uvijek gubi utrku s industrijom. Gubi je i more, jer mu treba odmora, a nitko mu ga ne da. Kad bi se samo zaštitila svaka važnija vrsta u mrijestu i poštovala najmanja dozvoljena veličina (temeljena na reprodukcijskoj moći), što je minimum u svakoj zemlji koja drži do mora, živi svijet bi se održao. U protivnom, nema nikakve šanse! Razmislite o tome, kad se ovih dana, onim famoznim mrežama za palamide budu pasale komarče okupljene radi mrijesta. Za to uporišta u zakonu nema. Ima samo rupa. Znajte i to! Sva ona upropaštena ikra neizmriještenih riba, ikra je naše djece. To bi trebale biti njihove komarče. Tko im ih ima pravo nekažnjeno oduzet!? |
- 23:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #
06.02.2010., subota
Otovreno pismo resornom ministru
|
Poslali smo otvoreno pismo resornom Ministru gospodinu Petru Čobankoviću, a u vezi izjava koje je Državni tajnik za ribarstvo plasirao u medijima povodom prosvjeda. Ogorčeni smo pristupom u kojem se spominje spremnost na dijalog, a na naša dva pokušaja traženja sastanka nije došlo do odgovora. Pismo vam donosimo u cijelosti:   |
- 17:43 - Komentari (1) - Isprintaj - #
01.02.2010., ponedjeljak
O Reakcijama resornog Ministarstva ili tko tu koga?
|
S obzirom na održavanje prosvjeda športskih ribolovaca, a povodom pojedinih odredbi prijedloga novog Zakona o morskom ribarstvu, želimo vas izvijestiti da je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja čitavo vrijeme bilo otvoreno za dijalog. U resorno Ministarstvo su poslana dva pisma, u kojima je tražen dijalog. Prvo 13.01. i drugo 24.01., a na koja ni dan danas nismo dobili odgovor. Na sastanku održanom 16. siječnja 2010. godine, zajedno s predstavnicima Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru, razmatrani su aktualni problemi u kontekstu donošenja novog Zakona o morskom ribarstvu te je postignuta suglasnost oko četiri sporne odredbe, a to su: 1. parangal, koji će kroz posebnu dozvolu biti dostupan kako rekreacijskim tako i športskim ribolovcima 2. maksimalna količina ribe koja se može nalaziti kod športskih i rekreacijskih ribolovaca neće biti limitirana kod višednevnih ulova, osim pojedinih vrsta riba (škarpina, zubatac, kovač isl.) Hoće li se zabraniti i mreže stajačice, te hoće li se zabraniti lov plivaricama na bjelu ribu ili propisati veće oko na mreži - baš se pitamo. A pitamo se jer je najveći izlov škarpine baš uz pomoć mreža stajačica, koje se u pravilu uopće ne vade iz mora, nego se samo prebiru. Nadalje, na slikama prosvjeda iz rijeke imate sliku Kovača veličine ruke, pa se pitamo, tko to kontrolira po ribarnicama i zašto ne postoji lovostaj na istu vrstu? 3. odredbe koje omogućavaju ministru da posebno propisuje područja za športski ribolov brisat će se jer Zakon već sadrži takvu odredbu kojom ministar može za sve vrste ribolova propisivati ribolovna područja Jel čudno što smo se bunili? 4. pojašnjeno je, da će sukladno odredbama čl. 105. prijedloga Zakona, Hrvatski savez za športski ribolov na moru biti partner pri donošenju podzakonskih akata koji će regulirati ribolov. Zanimljivo kako spomenutim člankom nije zaboravljen ceh ribara, nego je samo bio izostavljen savez (od 32000 članova). Inače članak je prije prosvjeda glasio: Članak 105. (1) Prije donošenja propisa iz članaka 14., 15., 16., 18., 26., 29., 74. i 80. ovoga Zakona ministar mora zatražiti znanstveno i stručno mišljenje od pravne osobe registrirane za poslove istraživanja mora kao i od strukovnih grupa ribara te ribarskih asocijacija. A kako će glasiti poslije prosvjeda - ne znamo, jer dobrohotni državni tajnik još uvijek nije, usprkos dogovoru s čelnicima saveza, poslao izmjenjenu radnu verziju. Jel to znači da su osvanuli i neki novi članci, a želi se smiriti javnost i zadržati fotelja, te mazati oči Ministru? Ovim putem također želimo izraziti svoje iznenađenje najnovijim prosvjedima koji su uslijedili nakon navedenog sastanka, te se pitamo zašto informacije o usuglašenim stavovima nisu u cijelosti prenešene članovima Saveza. Prijedlogom novog Zakona o morskom ribarstvu, otvara se širi prostor za kvalitenijom budućom suradnjom svih zainteresiranih strana, pa tako i športskih ribolovaca, te se nadamo da će to rezultirati boljim gospodarenjem i zaštitom našeg ribolovnog mora. Rekli bi stariji: mo'š mislit! Namjera je bila prepustiti gospodarenja mora cehu ribara, potjerati ostale, a sve pod patronatom bivšeg predsjednika ceha - Tonča Božanića. A mi se pitamo, ukoliko je nekakva grupa građana kompetentnija za donošenje zakona od tajnika za to područje u resornom ministarstvu, treba li ministar razmišljati o novom tajniku, koji će biti bolje upućen u materiju? |
- 08:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #
30.01.2010., subota
Reagiralo je resorno Ministarstvo
|
Nakon što se javno nezadovoljstvo pokazalo već u Splitu, Dubrovniku, Šibeniku, Rijeci i Zagrebu, oglasilo se i Ministarstvo s priopćenjem u kojem su prihvatili dio zahtjeva na koje smo ukazali: Očitovanje MPRRR na prosvjede športskih ribolovaca na moru S obzirom na održavanje prosvjeda športskih ribolovaca, a povodom pojedinih odredbi prijedloga novog Zakona o morskom ribarstvu, želimo vas izvijestiti da je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja čitavo vrijeme bilo otvoreno za dijalog. Na sastanku održanom 16. siječnja 2010. godine, zajedno s predstavnicima Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru, razmatrani su aktualni problemi u kontekstu donošenja novog Zakona o morskom ribarstvu te je postignuta suglasnost oko četiri sporne odredbe, a to su: 1. parangal, koji će kroz posebnu dozvolu biti dostupan kako rekreacijskim tako i športskim ribolovcima 2. maksimalna količina ribe koja se može nalaziti kod športskih i rekreacijskih ribolovaca neće biti limitirana kod višednevnih ulova, osim pojedinih vrsta riba (škarpina, zubatac, kovač isl.) 3. odredbe koje omogućavaju ministru da posebno propisuje područja za športski ribolov brisat će se jer Zakon već sadrži takvu odredbu kojom ministar može za sve vrste ribolova propisivati ribolovna područja 4. pojašnjeno je, da će sukladno odredbama čl. 105. prijedloga Zakona, Hrvatski savez za športski ribolov na moru biti partner pri donošenju podzakonskih akata koji će regulirati ribolov. Ovim putem također želimo izraziti svoje iznenađenje najnovijim prosvjedima koji su uslijedili nakon navedenog sastanka, te se pitamo zašto informacije o usuglašenim stavovima nisu u cijelosti prenešene članovima Saveza. Prijedlogom novog Zakona o morskom ribarstvu, otvara se širi prostor za kvalitenijom budućom suradnjom svih zainteresiranih strana, pa tako i športskih ribolovaca, te se nadamo da će to rezultirati boljim gospodarenjem i zaštitom našeg ribolovnog mora. |
- 20:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Održali su se prosvjedi u Zagrebu i Rijeci
|
Održali su se prosvjedi športskih ribolovaca u Zagrebu i Rijeci. Usprkos lošim vremenskim uvjetima koji ovih dana vladaju u Hrvatskoj, okupio se popriličan broj prosvjednika, u istom trenutku na dvije lokacije u Rijeci na trgu 111-ste brigade, i u Zagrebu na trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg). Skup u Rijeci je otvorio predsjednik Županijskog saveza za športski ribolov na moru, županije Primorsko-goranske, a na njemu je govorio i aktualan Europski prvak (ujedno i Hrvatski prvak) u podvodnom ribolovu i ostali organizatori prosvjeda. Svi govornici su suglasni, zakon kakav je bio predložen nije održiv. Ujedno su doneseni primjerci morskih organizama s ribarnice, pa neka se vidi gdje je problem - u izlovu nedorasle ribe, a ne u športskom ribolovu. Pogledajte slike iz Rijeke i obratite pozornost na veličinu Kovača i Sipe koje se mogu legalno kupiti na hrvatskim ribarnicama: Istodobna (o)čajanka u Zagrebu, po sniježnom vremenu, je okupila Zagrebačke ljubitelje mora, i športskog ribolova, te su jasno pokazali kako ljubitelja mora ima i na kontinentu. Skup u Zagrebu je organiziran od Županijskog saveza za športski ribolov na moru, Zagrebačke županije, te kluba Submanija. Predsjednik Saveza, i predsjednik Submanije su održali govore, a podršku im je osobnim dolaskom dao i predjsjednik udruge BIOS. Udruga Bios i udruga Riblje oko, kao i pojedinci- zaljubljenici u športski ribolov na moru su organizirali početne prosvjede i upozorili javnost na nepravedan i nestručan prijedlog zakona. Pogledajte kako je bilo u Zagrebu |
- 20:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #
28.01.2010., četvrtak
Održana je konferencija za tisak
|
Dana 28.01.2010. u 10:00 u Marmontovoj 1 u Splitu je održana konferencija za tisak. Konferenciju su sazvali Organizacijski odbor prosvjeda, udruga Bios i Udruga Riblje oko, a govorili su: Anton Malger - predsjednik udruge BIOS Aljoša Čakić - Član Udruge Riblje oko Marko Bertolino - Član Udruge BIOS Osim navedenoh, tiskovnu konferenciju su podržali i Nikola Kuljiš, član izvršnog odbora HSŠRM-a i predsjednik Županijskog odbora za športski ribolov na moru, te Tonči Žanko Tona, predsjednik udruge Riblje oko, te su time potvrdili slogu Hrvatskog saveza za športski ribolov, građanskih udruga i znanstvenika u vezi novog zakona. Govorilo se o nedorečenostima zakona, i postavila su se pitanja na koje nismo dobili odgovor, niti putem medija, niti direktnim putem, a odgovore smo očekivali od tajnika za ribarstvo gdina. Tonča Božanića. Ovim putem je zatražen i sastanak s resornim Ministrom, a u vezi spornih odredbi. U razgovoru s novinarima smo pojasnili stavove, objasnili problematiku i još jednom izrazili bojazan nedorečenim zakonom, te prevelikim udjelom potrebnih pravilnika i uredbi koje bi trebalo donijeti u svrhu mogućeg provođenja zakona. Novinarima su se podijelila pisma potpore HOO, zaključci s javne tribine održane 16.12.2009. u Splitu u organizaciji HSŠRM-a, te pisma upućena resornom Ministru u kojima se traži sastanak, te je predstavljen i letak koji najkraće objašnjava stanje s novim zakonom, kao i svi ostali materijali koji jasno ukazuju na propuste u zakonu. Ovim putem bi svim prisutnim zahvalili na sudjelovanju, te svim predstavnicima medija koji su prepoznali problem. Iz medija o konferenciji: Slobodna Dalmacija- 22.01.2010. |
- 19:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Zahtjevi prosvjeda u Zagrebu i Rijeci.
|
JAVNI PROSVJEDNI SKUP - PROTIV ČEGA SE BORIMO I ŠTO TRAŽIMO Poštovani, proteklih nekoliko tjedana svjedoci smo niza aktivnosti i prosvjeda protiv nacrta novog Zakona o morskom ribarstvu i statusa športskog ribolova u istom. ZAGREB - 30. siječanj, (subota) točno u podne - trg Petra Preradovića (Cvjetni trg) RIJEKA - 30. siječanj, (subota) na TRGU 111ste BRIGADE (IZMEDJU OPĆINE I ZGRADE EUROHERCA) točno u 11:30h Nažalost, koliko god smo mi očekivali kako će novi zakon biti moderan, pravedan i kako će štititi naše Jadransko more, prevarili smo se! Zakonom se odlučilo privatizirati more te se prema predloženom zakonu građani Republike Hrvatske stavljaju u različit položaj. Sportsko-rekreativnim ribolovcima se pod parolom zaštite mora ukida mogućnost odlaska na more, te su stavljeni u diskriminirajući položaj, a o tim zabranama će odlučivati lokalna samouprava. Očito se more štiti na način da se zaljubljenike potjera s morskih prostranstava, iako je znanstvenim studijama dokazano kako se u sportsko-rekreativni ribolovu ostvari manje od 1% ukupnog godišnjeg ulova. U više navrata se pokušalo na konstruktivan i argumentiran način usuglasiti stavove sa Ministarstvom, te je nedavno bila organizirana i javna tribina u Splitu od strane Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru (HSŠRM). Nažalost, samo se jedna osoba iz Ministarstva udostojila doći, te je izostao traženi dijalog. Svi dosadašnji prosvjedi koje su organizirali županijski savezi nisu urodili plodom, osim nekih načelnih obećanja od strane državnog tajnika i to samo u uskom djelu naših zahtjeva kako bi se utišala javnost i na mala vrata uvelo Zakon u Sabor. Osim toga, jedine izmjene između konačne i radnih verzija prijedloga Zakona su isključivo kozmetičke prirode te se niti jedan naš argument, do sada, nije uvažio. Opći je dojam da je Zakon osmišljen kao sredstvo obračunavanja sa sportskim ribolovom na moru, a sve u svrhu podilaženja predrasudama određenih manjinskih interesnih skupina te uklanjanjem svjedoka s morskih prostranstava. Smatramo kako 32000 Sportskih ribolovaca i otprilike toliko Rekreativnih ne smiju bit zanemaren čimbenik, te tražimo i političku zaštitu. Potaknuti ovakvom situacijom organizirali smo mirni prosvjed, kojem će se pridružiti i dio rekreativnih ribolovaca, a nadamo se i zainteresiranih građana. ČEMU SE PROTIVIMO I PROTIV ČEGA SMO SE SPREMNI BORITI NAŠI OPRAVDANI ZAHTIJEVI SU: ODGODITI IZGLASAVANJE I PRIMJENU ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU 1.* NEKA STRUKA DA SVOJ SUD! - Neka znanstvenici i stručnjaci s hrvatskih instituta koji se bave proučavanjem mora kroje pravila i zakone, a ne osobe bez kompetencija. Struka se gradi strukom! Imamo more, a ne znamo njime gospodariti i u vezi njega odlučivati. 2.* ODAKLE KOME PRAVO SVOJATATI MORE? -Zakon se obrušava na sportske i rekreativne ribolovce koji sudjeluju u ukupnom ulovu ispod 1%. Svi koji ulove kilogram ribe su kriminalci, dok je dozvoljeno i strancima loviti na tone. Pa gdje toga ima? Novim zakonom su predviđena ograničenja samo za ne-gospodarski ribolov. Ako nam je želja štiti riblji fond, štitimo ga zonama zabrane lova, ali za sve alate i sve vrste ribolova, jedino tako možemo zaštititi riblji fond, a ne tjerajući sportske i rekreativne ribolovce s mora. 3.* ALARMIRANJE JAVNOSTI! - Svi oni koji nisu upoznati, neka nazoče Skupu, tako će se informirati i podržati ovu inicijativu. Ostalo je malo vremena, jer Zakon je pred izglasavanjem. 4.* OBJEDINJAVANJE ŠPORTSKOG I REKREATIVNOG RIBOLOVA! - Samo u Republici Hrvatskoj se ne-gospodarski ribolov dodatno dijeli. U čemu je razlika između sporta i rekreacije? 5.* EDUKACIJA GRAĐANSTVA! - Sportsko-rekreativni ribolov nije gospodarska djelatnost, već način života, uživanje u moru, čuvanje mora i druženje s prijateljima. Tko nam smije oduzeti našu ljubav i onemogućiti našoj djeci da je dožive? 6.* IZMJENA NACRTA ZAKONA! - Ovaj Zakon nije usklađen niti sa Uredbom vijeća EZ za Mediteran i stoga tražimo da zakonodavac donese pravedan zakon, na osnovu znanstvenih studija i na osnovu stvarnog stanja u Jadranskom moru te uvažavajući građanstvo koje želi sačuvati naše more i nadalje jačati ljubav prema moru, pogotovo kod mladih. |
- 12:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #
NAJAVE DALJNIH PROSVJEDA i DALJNIH AKCIJA
|
MOLIMO SVE KOJI SU SLOBODNI I VOLJNI NEKA NAM SE PRIDRUŽE I NEKA SKUPA IZRAZIMO NEZADOVOLJSTVO POVODOM NOVOG ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU! RIJEKA - 30. siječanj, (subota) na TRGU 111ste BRIGADE (IZMEDJU OPĆINE I ZGRADE EUROHERCA) točno u 11:30h ZAGREB - 30. siječanj, (subota) točno u podne - trg Petra Preradovića (Cvjetni trg), 28.01. u 10:00 u prostorijama udruge BIOS u Splitu (Marmontova 1, 1kat) će se održati press konferencija povodom novog zakona, govornici su predsjednik udruge Bios - Anton Malger, te Aljoša Čakić iz organizacijskog odbora prosvjeda u Splitu i član udruge Riblje oko. Svi materijali će biti sutra kroz jutro objavljeni na blogu. |
- 00:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #
27.01.2010., srijeda
Ribolov parangalom nije sport (OTVORENO MORE, 22.01.2010.)
|
Razgovor s državnim tajnikom za ribarstvo u Otvorenom moru Konačni prijedlog Zakona o morskom ribarstvu uzbudio je duhove mnogih zainteresiranih sportskih ribolovaca, ali i pojedinih znanstvenika koji nisu zadovoljni onim što je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja predložilo Hrvatskom saboru. Širom Hrvatske organizirani su prosvjedni i stručni skupovi kako bi se pokušalo utjecati na zakonodavce, a najčešće spominjana osoba je državni tajnik za ribarstvo Tonči Božanić. Mnogi smatraju kako je gospodarski ribolov privilegiran i da su predložene restrikcije okrenute prema sportskim i rekreativnim ribolovcima, kao da su oni nekontroliranim izlovom osiromašili riblji fond. Kako bi iz prve ruke dobili odgovore na pitanja koja muče čitatelje Otvorenog mora i cjelokupnu morsku javnost, otišli smo do Ministarstva i razgovarali s državnim tajnikom. Nema privilegija U javnosti se stvorila slika da želite sačuvati ribu za ljude koji od toga ostvaruju profit, profesionalne ribare. Smatrate li da sportski ribolov ugrožava riblji fond? - Ne mislim da sportski ribolov utječe na morske resurse. Žao mi je što se Ministarstvo proziva kao institucija koja nema razumijevanja za sportski ribolov. Volio bih da su klubovi još aktivniji, da budu partneri Ministarstvu i da zajedno donosimo kvalitetne zakone. Nitko nije privilegiran jer su naši zakoni za gospodarski ribolov među najstrožima na svijetu, imamo teritorijalne i vremenske zabrane, očevidnike, prodajne listove... Ne bih previše važnosti pridavao pojedincima koji su na crnom tržištu. Zašto je prijedlog zakona izazvao ovakve burne reakcije? - Od početka smo znali da je riječ o vrlo osjetljivom području i zbog toga smo u radnu skupinu uključili sve zainteresirane strane: predstavnike Ceha ribara Obrtničke komore, HGK, Saveza športskih ribolovaca, Instituta za oceanografiju, Centra za studije mora... Radne skupine su četiri mjeseca radile na prijedlogu i on je potpuno usklađen sa zakonima Europske unije. Uvijek će biti nezadovoljnih, a u ovom slučaju je riječ o sportskim ribolovcima koji se bore za neke stvari koje nemaju veze sa sportom. Sporni parangal Mislite na zabranu korištenja parangala? - Po našoj evidenciji sportske dozvole ima oko 40 tisuća ribolovaca, a približno tri posto ih sudjeluje na natjecanjima. Parangal sa stotinu udica se ne može smatrati sportskim alatom i nije mi poznato da se kod nas ikada održalo neko natjecanje u lovu parangalom. Mi svakako uvažavamo mišljenje sportskih ribolovaca i sa njima ćemo o svemu još razgovarati prije konačnog donošenja zakona. Zašto ste onda u zakonu dopustili korištenje parangala rekreativcima? - To ćemo nakon donošenja zakona definirati posebnim pravilnikom. Svi vlasnici sportskih i rekreativnih dozvola će moći kupiti posebnu dozvolu za parangal. Cijenu još nismo definirali. Sportski ribolovci vam zamjeraju što će ministar i lokalna vlast odlučivati o lokacijama za sportska natjecanja i ograničenjima vrste ulova. Nije li to zadiranje u autonomiju sportskih natjecanja i ne otvara li to mogućnost za brojne probleme s lokalnim političarima? Suzbijanje zloupotreba - Lokalne vlasti mogu dati samo prijedlog i mišljenje, a odluku donosi isključivo Ministarstvo tako da organizatori natjecanja ne bi trebali imati nikakvih problema. Namjera nam je bila potaknuti lokalne političare da se aktivnije uključe, kako u ribolovne aktivnosti tako i u proces očuvanja i obnove ribljeg fonda. Želimo da se i na lokalnoj razini više razmišlja o tim problemima, da i lokalne sredine imaju svoje stručnjake, kao u čitavom svijetu. Zašto ste sportašima zabranili posjedovanje više od 5 kilograma ribe na brodu? - Novim zakonom želimo suziti prostor za zloupotrebu dozvole za sportski ribolov, a ne postoji drugi način nego ograničiti ulov na 5 kilograma + trofej. U svijetu je sve prisutniji trend puštanja ulovljene ribe i ne vidim razlog zašto i mi ne bismo razmišljali u tom smjeru. Sa podsmijehom su komentirane odredbe zakona o ribolovnim alatima koji se uopće ne koriste u Jadranu. Zašto je to navedeno? - Te alate i tehnike smo morali prepisati iz europskih zakona. Da to nismo učinili zakon bi nam i Bruxellesa vratili na doradu. Frustrirajući ZERP Kao predsjednik Ceha ribara ste osuđivali Vladu zbog neprimjene ZERP-a. Kako kao državni tajnik sada gledate na to? - Iz perspektive ribara je to bilo frustrirajuće. Ni ja ni moja stranka nikada se nismo pomirili s tom činjenicom, ali to je politička realnost. Bio je to preduvjet za naš ulazak u EU oko čega su se složile sve političke struje u zemlji. Nije utjeha, ali da smo se i izborili za ZERP on bi važio samo do ulaska Hrvatske u EU. Ali bi imali bolju pregovaračku poziciju i možda zaštitili širi obalni pojas poput Malte. - Malta je jedina europska država sa gospodarskim pojasom od 25 milja i njima je to uspjelo jer je njihov ZERP u primjeni od 1974. godine. Hoće li nakon ulaska Hrvatske u EU talijanski i slovenski ribari moći loviti unutar naših 12 milja? - Po sadašnjim zakonima neće. Nitko ne može reći hoće li se to u budućnosti promijeniti kad postanemo dio Europske unije. Burze ribe Zašto naši ribari bojkotiraju burzu ribe? - Hrvatska je premalo tržište i zbog toga se od 50 tisuća tona ribe izvozi čak 60 posto. Zaslugom nove direktorice, veletržnica u Rijeci polako raste, uskoro počinje gradnja veletržnice u Tribunju, ali jednako važno je i osnivanje ribarskih zadruga jer su one preduvjet za dobro funkcioniranje cijeloga sustava. Trenutno se ribari radije odlučuju za prodaju nakupcima jer su sigurni u otkup i isplatu, premda po nižoj cijeni. Na burzi se može dogoditi da nema interesa i riba propada. Ulaskom u EU će ribari profitirati jer će moći postići više cijene ribe. I slatkovodni ribari su nezadovoljni svojim zakonom. Hoće li i na tom polju biti promjena? - Taj zakon ima nelogičnosti oko definiranja granice plavnih i poplavljenih područja zbog čega su neki ribari imali problema sa inspektorima. To ćemo hitno izmijeniti, a do kraja godine ćemo donijeti i potpuno novi zakon. Ovo su razmišljanja državnog tajnika za ribarstvo. Posebno su domljive rečenice: - Ne mislim da sportski ribolov utječe na morske resurse. Žao mi je što se Ministarstvo proziva kao institucija koja nema razumijevanja za sportski ribolov. Volio bih da su klubovi još aktivniji, da budu partneri Ministarstvu i da zajedno donosimo kvalitetne zakone. Nitko nije privilegiran jer su naši zakoni za gospodarski ribolov među najstrožima na svijetu, imamo teritorijalne i vremenske zabrane, očevidnike, prodajne listove... Ne bih previše važnosti pridavao pojedincima koji su na crnom tržištu. A s kojim se razlogom uvodi mogućnost zabrane SAMO I JEDINO ŠPOSTSKOG RIBOLOVA NA ODREĐENOM PODRUČJU, A PREMA ODLUCI MINISTRA? Suzbijanje zloupotreba - Lokalne vlasti mogu dati samo prijedlog i mišljenje, a odluku donosi isključivo Ministarstvo tako da organizatori natjecanja ne bi trebali imati nikakvih problema. Namjera nam je bila potaknuti lokalne političare da se aktivnije uključe, kako u ribolovne aktivnosti tako i u proces očuvanja i obnove ribljeg fonda. Želimo da se i na lokalnoj razini više razmišlja o tim problemima, da i lokalne sredine imaju svoje stručnjake, kao u čitavom svijetu. U lokanoj samupravi nema stručnjaka za pitanje zaštite mora i ribarstva, ili ih ima premalo. Postavlja se i pitanje zbog čega lokalna samouprava može damo tražiti zabranu špotskog ribolova na svom području, kad taj ribolov ni po riječima državnog tajnika nema utjecaj? Umjesto da se naprave oaze na određenom području, koje će lokalnoj samoupravi donijeti povećani turizam od športskih ribolovaca, dopušta se možebitna zlouporaba i politiziranje nekakvih lokalnih moćnika. - Po našoj evidenciji sportske dozvole ima oko 40 tisuća ribolovaca, a približno tri posto ih sudjeluje na natjecanjima. Parangal sa stotinu udica se ne može smatrati sportskim alatom i nije mi poznato da se kod nas ikada održalo neko natjecanje u lovu parangalom. Mi svakako uvažavamo mišljenje sportskih ribolovaca i sa njima ćemo o svemu još razgovarati prije konačnog donošenja zakona. Zašto ste onda u zakonu dopustili korištenje parangala rekreativcima? - To ćemo nakon donošenja zakona definirati posebnim pravilnikom. Svi vlasnici sportskih i rekreativnih dozvola će moći kupiti posebnu dozvolu za parangal. Cijenu još nismo definirali. Kakav je to zakon kad se većina zakona regulira posebnim pravilnicima, možda bi nestručnost najbolje opisala situaciju. Zašto ste sportašima zabranili posjedovanje više od 5 kilograma ribe na brodu? - Novim zakonom želimo suziti prostor za zloupotrebu dozvole za sportski ribolov, a ne postoji drugi način nego ograničiti ulov na 5 kilograma + trofej. U svijetu je sve prisutniji trend puštanja ulovljene ribe i ne vidim razlog zašto i mi ne bismo razmišljali u tom smjeru. Ovime se ne postiže ništa, osim da se favoriziraju stanovnici, vikendaši i oni koji u ribolov ne idu brodom. A ove koji idu brodom sam može natjerati na nedopuštene radnje i frustraciju. Zamislite, čitav život čekate par dobrih dana u ribolovu, otisnuli ste se na pučinu, sve svakodnevne brige su ostale iza vas i ostaje samo more i vi. I ako prvi dan uhvatite dozvoljenih 5kg ribe, a htjeli ste ostati čitav vikend, možete odmah dignuti sidro i krenuti nazad, ali oni koji imaju kuću u blizini mogu odnijet ulov kući. |
- 23:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Što se događa, i što slijedi
|
Razgovor predsjenika HSŠRM-a i državnog tajnika za ribarstvo Dana 19.01. je održan sastanak između predjsednika Hrvatskog Saveza za Športski Ribolov na Moru (HSŠRM) Đure Marinovića i državnog tajnika za ribarstvo Tonča Božanića, te su porazgovarali o zakonu. Državni tajnk za ribarstvo je odlučio parangal izdvojiti u posebnu dozvolu, ali koliko smo upućeni nije bilo pomaka po pitanju članka uz pomoć kojeg se može samo športsko-rekreativnim ribolvcima zabraniti pojedine lokacije, što i dalje smatramo nedopustivim. |
- 23:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Veljača 2010 (3) Siječanj 2010 (19) Prosinac 2009 (2) Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
O nama:
Blog o ŠPORTSKOM I REKREATIVNOM RIBOLOVU kontaktirajte nas: hrvatski.jadran@gmail.com |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
